Level up samouništenja vrste

Eksperiment „Svemir 25“ jedan je od najstrašnijih eksperimenata u istoriji nauke, koji je pokušaj naučnika da ponašanjem kolonije miševa objasne ljudsko društvo.

Ideja o „Svemiru 25“ potekla je od američkog naučnika Johna Calhouna, koji je stvorio „idealan svijet“ u kojem će živjeti i razmnožavati se stotine miševa. Tačnije, Calhoun je sagradio takozvani „raj za miševe“, posebno dizajniran prostor u kojem su glodari imali obilje hrane i vode, kao i veliki životni prostor.

U početku je stavio četiri para miševa koji su se u kratkom vremenu počeli razmnožavati, usljed čega je njihova populacija naglo rasla. Međutim, nakon 315 dana njihova reprodukcija počela je značajno opadati. Kad je broj miševa dosegao 600, između njih se formirala hijerarhija i tada su se pojavili takozvani „bijednici“. Veći miševi počeli su napadati grupu, što je rezultiralo da se mnogi mužjaci počinju psihološki „urušavati“. Kao rezultat toga, ženke nisu štitili, a one su zauzvrat postale agresivne prema svojoj djeci. Kako je vrijeme prolazilo, ženke su pokazale sve agresivnije ponašanje, izolacijske elemente i nedostatak reproduktivnog raspoloženja.

Zabilježen je nizak natalitet, a istovremeno i porast smrtnosti mlađih miševa. Tada se pojavila nova klasa muških miševa , takozvani „lijepi miševi“. Odbili su se pariti sa ženkama ili se „boriti“ za svoj prostor. Brinuli su samo o hrani i snu. U jednom trenutku „lijepi mužjaci“ i „izolirane ženke“ činili su većinu populacije. Kako je vrijeme odmicalo, smrtnost maloljetnika dostigla je 100%, a reprodukcija dostigla nulu. Među ugroženim miševima opažena je homoseksualnost, a istvremeno se povećao i kanibalizam, uprkos činjenici da je bilo puno hrane. Dvije godine nakon početka eksperimenta, rođeno je posljednje dijete iz kolonije. Do 1973. godine eksperiment je ubio posljednjeg miša u Svemiru. John Calhoun ponovio je isti eksperiment još 25 puta, i svaki put je rezultat bio isti. Calhoun-ov naučnii rad korišten je kao model za tumačenje društvenog kolapsa, a njegovo istraživanje služi kao žarište za proučavanje urbane sociologije.

Ne znam zašto sam ovo preneo sa Fejsbuk-grupe „Niste znali“, ali možda nekom bude od koristi

Ако мене питате...

Popunite detalje ispod ili pritisnite na ikonicu da biste se prijavili:

WordPress.com logo

Komentarišet koristeći svoj WordPress.com nalog. Odjavite se /  Promeni )

Google photo

Komentarišet koristeći svoj Google nalog. Odjavite se /  Promeni )

Slika na Tviteru

Komentarišet koristeći svoj Twitter nalog. Odjavite se /  Promeni )

Fejsbukova fotografija

Komentarišet koristeći svoj Facebook nalog. Odjavite se /  Promeni )

Povezivanje sa %s